Povijest otoka Hvara

Hvar je već u prapovijesti bio naseljen, o emu svjedoe nalazi obojene keramike u piljama Grapeva spilja (Humac) i Pokrivenik. U kasnije doba otok su naselili Iliri, koji su se poetkom 4. st. prije Krista borili protiv grkih kolonista za prevlast. Joi danas postoje mnogi grobovi iz ilirskog doba. Kulturni krajolik između Vrboske i Starog Grada, koji su stvorili kolonisti, u 2.500 godina sauvan je gotovo nepromijenjen. Ovo je jedinstven primjer i proglaen je UNESCO-vom Svjetskom kulturnom batinom. Hvar je nakon toga pripadao Rimskom Carstvu, a zatim je, zajedno sa cijelom Dalmacijom, potpao pod vlast Bizanta. U 7. stoljeu otok je pao pod vlast plemićke obitelji Neretljani s kopna, sa čijom kneevinom je u 11. stoljeu dolo do Hrvatskog Kraljevstva. U narednim stoljeima Hvar je u poetku priznao suverenitet hrvatsko-ugarskog vladara, zatim bosanskog kralja Tvrtka, Hrvoja hercega Splita i Dubrovake Republike. Od 1278. -1797. god. Hvar se, s jednim prekidom, nalazio u posjedu Mletake Republike. Nakon toga otok je prvo pao pod vlast Austrije, od 1808. – 1814. god. pripao je Francuskom Carstvu, a zatim je od 1814. god., kao i cijela Dalmacija, pripadao jedno stoljeće Austriji. Nakon Prvog Svjetskog rata Hvar je zajedno s Dalmacijom pao pod vlast Jugoslavije. Od tada je pripadao Republici Jugoslaviji i od 1991. god. samostalnoj Republici Hrvatskoj, a time je od 2013. dio EU-a.

 

Casa Gorma vl. A. Reinke, HR-21465 Jelsa, Zavala 188  | a.reinke@gmx.net / Mobil +49 172 8978650